Uvodna reč
Dobro došli na blog sajta Bolesnezgrade.com!
Cilj nam je da upoznamo javnost sa problemom toksičnih plesni (buđi) u unutrašnjosti kuća i zgrada. Praktično svi ljudi su svesni činjenice da je buđ u unutrašnjosti kuća i zgrada veoma neželjena stvar, pre svega zbog estetskih razloga i zato što buđ može izazivati alergijske reakcije. Međutim, retko ko zna da postoje i tzv. toksične buđi koje mogu da rastu u unutrašnjim prostorijama zgrada. Te plesni mogu da proizvode veoma jake toksine (mikotoksine). Usled mehaničkih vibracija kojih uvek ima u zgradama mikotoksini mogu dospeti u vazduh kao aerosolizovane čestice i u takvom obliku ući u ljudski organizam putem udisanja ili apsorpcijom preko kože. Neki od mikotoksina su toliko otrovni da su bili korišćeni kao hemijsko bojno oružje (trihotecenski mikotoksini).
Nažalost, zdravstveni problemi koji se javljaju tokom izlaganja mikotoksinima u zgradama gde postoji gljivična kontaminacija nisu specifični. Među najčešće simptome izlaganja mikotoksinima u bolesnim zgradama spadaju: jake glavobolje (poput migrene), osećaj peckanja ili pečenja na koži, mučnina, stomačne tegobe (dijareja), simptomi slični gripu, osećaj nadutosti abdomena, kijavica, suzenje očiju, hronični zamor, bol u zglobovima, smanjen apetit, povišen krvni pritisak, povišen puls, zamućen vid i još mnogi drugi simptomi.
Takođe, intenzitet simptoma veoma varira od osobe do osobe, što uglavnom zavisi od genetske predispozicije. Tako se može destiti da u istoj prostoriji neka osoba nema nikakve zdravstvene probleme, dok je druga jako bolesna.
Ipak, glavni razlog zbog koga se o ovom problemu skoro uopšte ne govori (iako broj obolelih ljudi nikako nije zanemarljiv *), leži u činjenici da lekari o inhalacionim mikotoksikozama gotovo ništa ne uče na medicinskom fakultetu. Problem mikotoksina je dobro poznat i priznat kada se radi o životinjskoj i ljudskoj hrani, ali se o njihovom unošenju na druge načine do nedavno znalo relativno malo.
Profesor David Straus sa Univerziteta Texas Tech u Teksasu, u SAD, je dokazao u ovoj studiji da makrociklični trihotecenski mikotoksini (veoma jaki otrovi – u rangu bojnih otrova) mogu postati aerosolizovani u unutrašnjim prostorijama zgrada. Naime, toksini se ne nalaze samo u sporama, već i na česticama buđi mnogo manjim od spora, pa je njihovo udisanje i prodiranje u pluća sasvim izvesno.
Još jedan, ne manje značajan razlog zašto se o problemu mikotoksina u zgradama malo govori je činjenica da građevinske firme, po pravilu, ne žele da snose odgovornost za sve probleme koji su nastali usled loše obavljenih radova. Na Zapadu, a pogotovo u Americi, postoje na stotine sudskih procesa vrednih više desetina miliona dolara koji su vođeni zato što su građevinske firme loše projektovale kuće (čime su bili stvoreni uslovi za rast buđi), ili zbog lošeg postupanja nekih kompanija za osiguranje. Čuven je primer Melinde Balard koja je dobila 32 miliona dolara (suma je kasnije umanjena na oko 4 miliona) od osiguravajuće kompanije Farmers Insurance zato što ta osiguravajuća kompanija nije pravovremeno reagovala i finansirala rešavanje probleme vlaženja u njenoj kući u Teksasu. Prekomerno vlaženje je izazvalo rast otrovnih buđi koje su ugrozile njeno zdravlje i zdravlje njene porodice. Njen muž je i dalje hendikepiran i pored toga što odavno više ne živi u problematičnoj kući.
(*) Nedavno sam saznao od kolege Zorana Miljanića, direktora časopisa za arhitekturu i građevinarstvo AGmagazin, prema zvaničnim podacima nemačke zdravstvene asocijacije u Nemačkoj godišnje više ljudi umre od bolesti izazvanih glivicama (buđima) nego u saobračajnim nesrećama! (od 1995. do 2000. preko 10000 ljudi godišnje je umrlo od posledica izazvanih suvišnom vlagom, a procenjuje se da su nezvanične brojke četiri puta veće). Ako uzmemo u obzir ovaj zaista šokantan podatak, šta tek možemo zaključiti o stanju po pitanju ovog problema u Srbiji, koja je daleko siromašnija?
Nadam se da će prevodi uglednih naučnih i novinskih tekstova koje nameravam da redovno objavljujem pomoći boljem i ozbiljnijem shvatanju problema izazvanih vlaženjem u unutrašnjim prostorijama i gljivičnom kontaminacijom.
webmaster sajta bolesnezgrade.com